SRBIJA – Za poslednjih godinu dana banke u Srbiji su ispunile data obećanja, ali samo delimično. Cene gotovinskih zajmova su prepolovljene, što je dobro jer su upravo te pozajmice od banaka najtraženije. Ipak, očekivanja građana koji su planirali da iskoriste ovu pogodnost sa smanjenom kamatom nisu ispunjena u dovoljnoj meri, jer je belibor, kamatna stopa od koje zavisi cena pozajmica u domaćoj valuti, pao na nivo od 3,36 odsto. To znači da banke, na primer, keš kredit prodaju preskupo po kamati od minimum deset odsto, ili u proseku 14 do 16 odsto godišnje, s obzirom na cenu osnovne kamate. Razlika od 3,36 odsto koliko iznosi belibor do kamate koja se nudi građanima je marža, i ona se kreće od 8,5 do 12,6 odsto.

Nakon ove računice, nameće se tvrdnja da bankari u Srbiji formiraju kamate na kojima izuzetno mnogo zarađuju. Uz tako velike marže mnoge banke obračunavaju i dodatne troškove, kao što je, na primer, godišnje održavanje kredita koje iznosi minimum jedan odsto na ostatak duga. Tome treba dodati i razne obrade zajmova, provizije i naknade. A nakon ovakve analize može da se zaključi zašto se bankari hvale da su u prvoj polovini ove godine ostvarile odličan profit. Banke se, dakle, i dalje ne odriču svojih marži pa tako i njihov profit nikada nije smanjen, naprotiv.

Najveću maržu drže kod najtraženijih gotovinskih kredita, dok su kod stambenih spustili cenu, ali samo u početnoj fazi. Zajmove za kupovinu stanova naplaćuju 4,9 odsto, odnosno 5,7 odsto efektivno, što znači da im je marža malo manja od osnovne kamate. Ko uzme ovaj kredit na 30 godina, preplatiće, jer na ovako dugoročne pozajmice, kamata je visoka i banci će se praktično isplatiti još jedan stan. Opravdanja bankara za ovakve poteze su izdaci koje imaju prilikom realizovanja bilo koje transakcije novca, pa su to u glavnom veliki operativni troškovi i razna izdvajanja za rezervacije, kada odobravaju kredite.

Veliki broj građana već ima kredit u nekoj banci pa se zbog nemogućnosti otplate tog duga obrati nekoj drugoj banci za pomoć jer to u datom momentu predstavlja jedini način za spas iz bezizlazne situacije. Tada nastupa sledeće: druga banka mora da bi im odobrili zajam da rezervišemo određeni novac kao garanciju.To je za nju trošak, koji negde mora da ugradi kako bi se osigurala, i tako se na prvi pogled „spasilac“ pretvori u novu „omču“ koju,svojevoljno, očajni građani sebi stavljaju oko vrata.

Niže kamate, ali ne previše, 5. decembar 2016. (RTV Bor)

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *