Božić, najveći porodični praznik
Pravoslavni vernici danas slave Božić, rođenje Isusa Hrista, jedan od najznačajnijih i najradosnijih hrišćanskih praznika. Božić je praznik rađanja novog života, praznik dece i detinjstva, praznik roditeljstva – očinstva i materinstva. Kod Srba taj praznik je ukrašen najlepšim verskim običajima i obredima, koji imaju jedan osnovni smisao i cilj: umoliti Boga da sačuva i uveća porodicu i imanje domaćina.
BOR – Mir Božiji, Hristos se rodi! Danas je Božić, najradosniji, a uz Vaskrs, i najveći hrišćanski praznik. Praznuje se kao uspomena na dan rođenja gospoda Isusa Hrista, sina Božijeg. Božić je porodični praznik kada se okupljaju svi ukućani. On je svetkovina mira, zajedništva i ljubavi. Praznuju se tri dana, a u pravoslavnim hramovima se služe svete liturgije.
„Božić je praznik roždestva Hristovog. Mali Bog postaje bogočovek, rađajući se u jaslama. Ovog dana, osim svete liturgije koja se služi u svim hramovima, kao ceremoniji proslavljanja svih praznika, u našim domovima palimo sveću koja označava božićnu svetlost. Oko ove svetlosti se okupljamo, molimo se i blagodarimo Bogu na darovima i nadamo se dobru u nastupajućoj godini“ poručuje starešina hrama „Sveti Georgije“ u Boru protojerej Radoje Mijović.
Običaj koji se i danas, na Božić poštuje kod Srba je da ukućani dočekuju gosta – položajnika koji se daruje i od koga se očekuje da će ukućanima, u tekućoj godini doneti sreću, blagostanje, zdravlje i opšti napredak. Položajnik je prva, a često i jedina osoba koja dolazi u goste na dan Božića. U prošlosti su joj se pridavali božanskih atributi, jer se od kojih očekivalo da će, u predstojećih godinu dana omogućiti opšti napredak celom domaćinstvu. Generalno, svi običaji oko Božića vezani su za kuću i ukućane.
Božić je uvek mrsni dan, kojem je prethodio četrdesetodnevni božićni post, koji predstavlja pročišćenje duha i tela. Na svečanoj božićnoj trpezi najvažnija je česnica, pogača u koju se stavlja zlatni ili srebrni novčić, a ona se za ručkom lomi isključivo rukama. Ko u svom parčetu pronađe novčić, prema verovanju, imaće sreće u narednoj godini. Običaj je da se na trpezi nađe i božićna pečenica.
„Trpeza je bogata. nekada je neizostavna bila božićna pečenica, obično pečeno prase, kao i česnica. Za krajeve nastanjene vlaškim stanovništvom, poput Bora, položajnik ne dolazi na Božić već na Svetu Varvaru. U mnogim sredinama nastanjenim vlaškim življem, na Božić se priprema i ritualno jelo „Borondeu“ “ napominje etnološkinja u Muzeju Rudarstva i metalurgije u Boru Suzana Mijić.
