Dijabetes među pet vodećih uzroka umiranja

BOR – Dijabetes je peta bolest u svetu po stopi umiranja, a najviše zabrinjava činjenica da taj broj raste i sve je češća pojava i kod mlađe populacije. Šećerna bolest ili dijabetes je hronični, neizlečivi sistemski poremećaj metabolizma, koji se karakteriše hiperglikemijom – trajno povišenim nivoom glukoze u krvi.
„Bolest koja ne boli, koju dugo možemo da nosimo u sebi a da ne znamo za nju, ne postoji mali dijabetes i veliki dijabetes – imam malo šećera ili nemam malo šećera„, kaže dr Branislava Radosavljević internista endokrinolog u Opštoj bolnici u Boru.
Dijabetes se danas ubraja među najčešća endokrinološka oboljenja, a uz to je i u stalnom porastu.
„Na svetskom nivou, na godišnjem nivou, ima sedam miliona novoobolelih dijabetičara. Od toga 3,8 miliona dijabetičara koji završe neželjenim ishodom, odnosno smrtnim ishodom, od posledica dijabetesa. Uglavnom se umire od posledica dijabetesa. Dijagnoza je vrlo jednostavna – bilo kad u toku dana, ukoliko nam je šećer preko 11,1, na prazan stomak ujutru sedam ili preko sedam, mi imamo dijabetes. Jako je bitno da se dijagnoza postavi što ranije„, dodaje dr Radosavljević.
Dijabetes je posledica modernog stila života koji podrazumeva nepravilnu ishranu, nedovoljno fizičke aktivnosti i veliku količinu nagomilanog stresa.
„Ono na šta mi možemo da utičemo i pre dijabetesa je da vodimo računa o kilaži, ako smo gojazni da to korigujemo. Treba da budemo aktivni makar pola sata dnevno minimum pet dana u nedelji, ukoliko imamo visok pritisak treba da ga korigujemo„, naglašava dr Branislava Radosavljević internista endokrinolog u Opštoj bolnici u Boru.
Ako se ne leči, tačnije kontroliše, dijabetes može da ima ozbiljne posledice, zato treba reagovati kod prvih simptoma, tipa: preterana žeđ, često mokrenje, povećan apetit, osećaj umora. Redovni sistematski pregledi su takođe jedna od efikasnih mera prevencije, savetuju lekari.