Ikona Svetog cara Nikolaja Romanova stigla u Bor

0

BOR – Sa blagoslovom Patrijarha Srpskog Irineja, a u organizaciji Srpsko – ruskog  udruženja  „Pravoslavna porodica“, u krsnom hodu u Bor su stigle ikone Svetog mučenika cara Nikolaja Romanova, carevića Alekseja, svetog Serafima Sarovskog i velikog ruskog svetitelja Sergeja Radonješkog. Ikone su, ispred Hrama Svetog velikomučenika Georgija, dočekali pravoslavni vernici, a večernje bogosluženje sa akatistom svetome caru – mučeniku služili su starešina i sveštenici borske crkve.

Teško je ukratko ispričati priču o Svetom caru i mučeniku Nikolaju drugom Romanovom. Dakle to je jedna ličnost koja svojim životom i svojom smrću, mučeničkim stradanjem svima nama predstavlja veliki uzor. Sam život cara Nikolaja bio je u znaku jevanđelja, u znaku Hristove nauke, bez obzira na to šta je kasnija propaganda govorila o tom carskom vremenu. Statistika kaže pokazuje da je čitav život u Rusiji tada bio na veoma visokom nivou. Veza Svetog cara Nikolaja i Srbije ogleda se u tome što je u više navrata spasao našu zemljuu i naš narod. Carska Rusija je ušla u Prvi svetski rat upravo zbog Srbije, a sveti car je intervenisao kada su se naša vojska i naš narod povlačili preko Albanije, intervenisao kod velikih silada bi naš narod bio spašen i da se žrtvovao radi opstanka same Rusije“, kaže protojerej Saša Stepanović, sveštenik Hrama „Sveti Georgije“ u Boru.

Uz podsećanje na istorijske veze koje spajaju Rusiju i Srbiju, protojerej Saša Stepanović ističe i da je među znamenitim Rusima koji su u naletu boljševičkog terora napustili Rusiju i doselili se na prostore Srbije bila i porodica ruskog emigranta, arhitekte Andreja Klepinjina,  koji je projektovao hram Svetog velikomučenika Georgija u Boru.

Zanimljivo je da je sin Andrejev Dimitrije postao sveštenik Ruske zagranične crkve. Za vreme Drugog svetskog rata uhapšen je u Parizu zato što je spasavao jevreje i mučenički postradao u logoru Mittelbau Dora. Početkom ovog milenijuma zvanično je proglašen u Ruskoj crkvi za svetitelja – sveštenomučenika, tako da naš grad ima svetitelja koji je nekada hodao našim ulicama i koji se sada zajedno sa svim svetim Rusima moli gospodu za nas“ dodaje protojerej Saša Stepanović, sveštenik Hrama „Sveti Georgije“ u Boru.

Ikone će nakon Bora, boraviti u velikom broju hramova i manastira srpske pravoslavne crkve u istočnoj i južnoj Srbiji, a krajnje odredište krsnog hoda je manastir Gračanica.

Ikona ruskog cara Nikolaja Romanovog stigla u Bor, 20.septembar 2018. (RTV Bor)

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *