„Jedinstveno povezani“ u borbi protiv karcinoma

Iako medicina galopirajuće napreduje, statistički podaci o novoobolelima od malignih bolesti na svetkom nivou, ni malo nisu ohrabrujući. Zato Nacionalni dan borbe protiv raka, koji se obeležava 4. februara, i ove godine ima za cilj podizanje svesti o značaju prevencije, ranog otkrivanja i lečenja malignih bolesti.
BOR – Najzastupljeniji maligniteti u svetu su rak pluća, rak dojke i rak debelog creva, koji zajedno čine trećinu svih slučajeva obolevanja i smrtnosti od raka. Rak pluća je najčešći kod muškaraca, dok je rak dojke vodeći uzrok smrtnosti kod žena. Ovogodišnja globalna kampanja za borbu protiv raka nosi naziv „Jedinstveno povezani“, stavljajući pacijente i njihove jedinstvene potrebe u centar pažnje javnozdravstvenih napora.
„Ono što je u svetu trend jeste porast malignih oboljenja, a i mi pratimo taj trend, na žalost. Podaci od pre godinu, dve dana kažu da ima više od 20 miliona obolelih od karcinoma u svetu, od toga 10 miliona godišnje umre. Na nivou Srbije oko 42 hiljade novoobolelih godišnje, od čega oko 20 hiljada na godišnjem nivou umre. Postoje razlike u odnosu na razvijenost zemlje, pa u visokorazvijenim zemljama zahvaljujući preventivnim programima ima porasta u oboljevanju, ali su smanjili stopu umiranje“, napominje dr Svetlana Dimitriev, specijalista onkologije Opšte bolnice Bor.
U Boru su podaci o novoobolelima od malignih bolesti poslednjih desetak godina stabilni, i iznose oko 200 pacijenata na godišnjem nivou.
Lekari napominju da prevencija i rani skrining igraju ključnu ulogu u smanjenju obolevanja i smrtnosti od raka.
„Primarna preventiva podrazumeva mere koje jačaju imunitet i izbegavanje štetnih navika poput duvana, alkohola i izlaganje jakim sunčevim zracima. Mere sekundarne prevencije podrazumevaju rano otkrivanje bolesti. Moj utisak je da su ljudi izgubili poverenje u zdravstveni sistem, i zbog toga se kasno javljaju lekaru, misleći da mogu sami da reše problem, a kada dođu taj problem bude ili teško izlečiv ili više ne može da se izleči“, kaže dr Dimitriev.
Prognoze Svetske zdravstvene organizacije su veoma tamne, a ukazuju na to da će do 2050. godine svaki čovek preko 65 godina oboleti od neke vrste karcinoma. Sa druge strane, procene pokazuju da bi oko 40 odsto malignih bolesti moglo biti sprečeno usvajanjem zdravih životnih navika i ranom dijagnostikom.