Kako se slavi krsna slava?
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava Sabor Svetog arhangela Mihaila – Aranđelovdan. Praznik, koji je u crkvenom kalendaru upisan crvenim slovom i uvek se obeležava 21. novembra po novom kalendaru, spomen je na jednog od anđela koji se, prema predanju, sa vojskom svih anđela suprotstavio silama zla.
Sveti arhangel Mihailo, simbol borbe protiv zla, na ikonama i freskama je predstavljen kao nebeski ratnik u vojničkoj opremi, sa mačem, kopljem i zlim duhom koji, okovan lancima, leži pod njegovim nogama.
Crkva procenjuje da je Aranđelovdan kao slava, po broju vernika na drugom mestu, posle svetog Nikole.
Krsna slava je isključivo srpski običaj, gde svaki dom i svaka porodica ima svog sveca zaštitnika. Na stolu se toga dana postavljaju zapaljena slavska sveća od voska, slavski kolač, žito ili koljivo i vino, kao i ikona svetitelja zaštitnika doma i porodice.
Slave mogu biti mrsne i posne, a ukoliko se slava pada u sredu ili petak priprema se posno jelo. Za svaku slavu se kuva slavsko žito, bez obzira na verovanje da se koljivo ne priprema za žive svece kao što su Arhangel Mihailo ili Sveti Ilija.
Slava nije folklor i tradicija, to je naš odnos prema Svetima. Zato valja ispoštovati ova pravila, jer iza njih stoji i smisao slave.
