Osanička klisura „krije“ prerast Kasonje

OSANICA, ŽAGUBICA – Osanička klisura nalaze se u blizini žagubičkog sela Osanica na padinama Homolja. Klisura je zaštićeno prirodno dobro, a zona zaštite zahvata levu i desnu obalu reke, na površini od 30 hektara. Klisura počinje od veštački napravljene brane na Osaničkoj reci, uzvodno od naselja i obiluje različitim oblicima geomorfološke građe, sa kraškim i hidrološkim pojavama.
Jedinstvena kraško-hidrološka pojava u Osaničkoj klisuri je prerast Kasonje. Izdvaja se po neobičnom prilazu ovom prirodno nastalom kamenom mostu. U delu klisure, koji prethodi prerasti, nema obale, samo reka sa visokim i vertikalnim kamenim zidovima.
Osanička prerast se nalazi u najužem delu klisure. Ukupna dužina prerasti iznosi 18 m, visina svoda varira, dok je prosečna širina kamenog svoda tri, a debljina čitavih pet metara. Jednom rečju, grandiozni prirodni kameni most ispod kojeg protiče Osanička reka.
„O nastanku prerasti brojni geolozi i geografi i dan danas polemišu. Izdvajaju se dve najprihvatljivije teorije. Prema jednoj, kameni mostovi predstavljaju ostatke arhaičnih pećina koje su se prirodnim procesima, stotinama hiljada godina urušavale i došle do stadijuma da su od njih danas ostali samo delovi tavanica u vidu svojevrsnih tunela odnosno lukova koje nazivamo prerastima. Druga teorija polazi od činjenice da su neke stene u prirodi čvršće i otpornije na raspadanje od drugih i da je to glavni razlog zbog kojeg su kameni mostovi kao čvršće stene odoleli eroziji i danas štrče u reljefu tako upadljivo u odnosu na okolinu“, kaže direktor Turističke organizacije opštine Žagubica Vladan Lazić.
U Osaničkoj klisuri očuvalo se više od 160 biljnih zajednica među kojima su dominantne reliktne vrste, 22 vrste ptica i 15 vrsta sisara. Priroda je ovde podarila ogromno bogatstvo, ali se ove blagodeti nažalost ne koriste na pravi način. Sam ulaz u Osaničku klisuru, sa delom koji je uređen za tusirtičku posetu je naružen otpacima, koje su, očigledno samozvani ljubitelji prirode baš tu bacili.