Plan za adaptaciju na klimatske promene

0
SRBIJA – Većina stručnjaka procenjuje da ukoliko se ne postigne i ne primeni medjunarodni dogovor o redukciji emisija gasova staklene bašte, koji su osnovni uzročnik promena klime, do kraja veka nas očekuje kontinuirani porast temperature, tako da bi krajem veka prosečna godišnja temperatura u Srbiji bila veća za oko četiri stepena Celzijusa u odnosu na vrednosti iz sredine 20. veka, a to znači da se tokom leta prema nekim procenama očekuje za polvinu manje padavina nego sada. U Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine Srbije najavljuju je da će do kraja ove godine doneti prvi Nacionalni akcioni plan za adaptaciju na klimatske promene.
Nacionalni akcioni plan za adaptaciju na klimatske promene će obuhvatiti  detaljnu analizu finansijskih potreba i mogućnosti za sprovodjenje mera adaptacije i to pre svega u sektoru voda, a prve procene očekuje se polovinom godine, rečeno je u resornom Ministarstvu. Da bi se na adekvatan način pripremila Vlada Srbije je krajem novembra protekle godine formirala Nacionalni savet za klimatske promene sa zadatkom da prati stanje, razvoj i sprovodjenje nacionalne politike o klimatskim promenama i drugih planskih dokumenata, predlaže mere i aktivnosti u toj oblasti, kao i da prati ostvarivanje medjunarodnih obaveza Srbije i predlaže mere za ublažavanje promena klime. U Ministarstvu kažu da je Srbija 2010. godine uradila prvi izveštaj prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija o promeni klime, koji je dao pregled stanja u toj oblasti na nacionalnom nivou i preliminarne procene ugroženosti i predloge mera potrebnih da bi se pojedini sektori prilagodili potencijalno izmenjenim klimatskim uslovima. Drugi izveštaj trebalo da bude završen 2016. dopunjen analizama sektora hidrologije i vodnih resursa, poljoprivrede i šumarstva uz definisanje mera adaptacije.
Osim toga, Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine počelo je da priprema zakonodavstvo i institucionalne organizacije od značaja za prikupljanje i izveštavanje o emisijama gasova sa efektom staklene bašte, ali i svih ostalih informacija od značaja za borbu protiv klimatskih promena. Plan je da se sa sprovodjenjem tog dela zakonodavstva započne od 2018. godine, do kada bi trebala da bude izradjena i Strategija borbe protiv klimatskih promena sa akcionim planom. Klimatske promene, ošim što utiču na sve sektore ekonomije, značajno ugrožavaju i funkcionisanje zdravstvenog sistema, a imaju i negativan uticaj na raznovrsnost životinjskih i biljnih vrsta koje ne mogu da se prilagode brzim promenama vremena. Inače, Srbija se trenutno nalazi na 73. mestu po spremnosti da se suoči sa klimatski promenama, medju 192. zemlje potpisnice Okvirne konvencije UN o promeni klime.
[iframe frameborder=“0″ width=“480″ height=“270″ src=“//www.dailymotion.com/embed/video/x2j83mh“ allowfullscreen ]>

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *