Problemi mladih u periodu adolescencije
BOR – Period adolescencije je period fizioloških, emocionalnih i intelektualnih promena u razvoju deteta, ali i vreme kada je čovek isuviše mlad da bi pripadao odraslima, ali i prestar da bi bio dete. Iako je očekivani deo razvoja, ako dete nema usvojene granice i izgrađene moralne vrednosti, ukoliko izostane reakcija porodice i društva, rizično ponašanje, koje je najuočljivije u ovom periodu može lako postati navika ili prerasti u ozbiljno kršenje normi koje će prouzrokovati trajne nepovoljne posledice.
„Kada govorimo o problemima koji su najčešći u ovom uzrastu to su najčešće pušenje, upotreba alkohola ili nekih drugih psihoaktivnih supstanci, najčešće marihuane, tableta, sedativa, ili nekih drugih supstanci kao što su ekstazi i druge droge. Ono što je danas poseban problem je to što je uzrastna granica na kojoj se mladi susreću sa psihoaktivnim supstancama sve niža i vidljiva već u osnovnoškolskom uzrastu. Istraživanja pokazuju da je čak 50 odsto 15-to godišnjaka došlo u kontakt sa psihoaktivnim supstancama“, ističe direktor Centra za socijalni rad Mirjana Mitrović.
Osim ranog stupanja u seksualne odnose i agresivnosti, problemi mogu biti i psihološke prirode.
„Kada govorimo o drugim rizičnim ponašanjima tu je i rizično seksualno ponašanje koje može da ima za posledicu polno prenosive infekcije, neželjene trudnoće i da nosi neke druge emotivne teškoće kod mladog čoveka. Takođe tu je i agresivno ponašanje mladih: međuvršnjački obračuni, tuče, vršnjačko nasilje. To takođe mogu biti i psihološki problemi. Iako smatramo da je mladost sama po sebi vesela ima i depresivnosti kod mladih, koja se u ovom životnom dobu manifestuje ne samo kao patološka tuga već više kao iritabilnost, odnosno da mladi za svaku sitnicu planu, takođe kao gubitak energije, može da bude maskiran i nekim drugim simptomima: kao što su glavobolja, nesanica, bolovi u stomaku, zatim nagli pad uspeha u školi, jedan anmotivacioni sindrom gde dete gubi interesovanja, volju i želju da se bavi aktivnostima kojima se ranije bavilo“, ističe Mirjana Mitrović.
S obzirom da je u ovom periodu povećan i rizik od suicida, treba voditi računa o načinu na koji se pristupa detetu. Roditelji bi trebalo da se potrude da otkriju šta muči dete, da mu pomognu, ukažu poverenje i posvete više vremena i pažnje. Ukoliko vide da problem prevazilazi njihove mogućnosti, trebalo bi da potraže i za stručnu pomoć.
