Rezidba voća ključna za rod. Voćari na oprezu zbog mogućih mrazeva
Kraj februara i početak marta idealno su vreme za rezidbu koštičavog voća, jednu od najvažnijih mera za dobar prinos. Stručnjaci upozoravaju da se postupak razlikuje kod koštičavih i jabučastih vrsta, ali i da više temperature mogu ubrzati vegetaciju i povećati rizik od štete usled poznih prolećnih mrazeva. U borskom okrugu šljiva je i dalje najzastupljenija voćna kultura.
BORSKI OKRUG – Na početku godine, jedna od najznačajnijih mera za podsticanje razvoja i plodonošenja zasada u voćarstvu jeste orezivanje. Optimalni rok za ovaj posao kod koštičavih vrsta je kraj februara i početak marta. Prema najavama meteorologa, u narednom periodu očekuju se više temperature, koje će, kako kažu stručnjaci, podstaći razvoj vegetacije kod ranocvetajućih vrsta poput kajsije, breskve i šljive. Postupak orezivanja razlikuje se kod koštičavih i jabučastih vrsta voća.
„Potpuno je različit rodni potencijal kod koštičavih i jabučastih vrsta. Koštičavo voće ima i bočne rodne pupoljke, dok jabučaste vrste nemaju, pa ukoliko se nepravilno skrate, izostaće cvetanje, a i rod. Veoma je važna i dezinfekcija radnog alata, što mnogi voćari zanemaruju, a to može dovesti do širenja bolesti u zasadima, poput šarke i ervinije. Nakon rezidbe potrebno je obaviti tretiranje bakarnim preparatima, kako bi se dezinfikovali preseci na granama i smanjio rizik od pojave bolesti tokom tekuće godine“, savetuje Dejan Stefanović iz Poljoprivredne stručne službe Negotin.
Pozni prolećni mrazevi mogu naneti veliku štetu ranocvetajućim voćnim vrstama. Stručnjaci ističu da postoji nekoliko preventivnih mera, ali su najefikasnije ujedno i najskuplje.
„Finansijski najmanje zahtevna mera je dimljenje biljnim ostacima raspoređenim oko voćnjaka, čime se temperatura može podići za nekoliko stepeni. Druga, znatno skuplja mera je korišćenje takozvanih ‘frost buster’ uređaja, kojima se cirkulacijom vazduha postiže sličan efekat. Najdelotvornija, ali i najskuplja zaštita od izmrzavanja cvetova jeste primena automatizovanih sistema orošavanja“, dodaje Stefanović.
Na području borskog okruga najveće površine pod voćem zauzima šljiva, koja je tradicionalno najzastupljenija voćna vrsta. Značajne površine pod zasadima su i jabuka, višnja i breskva, dok se u poslednjim godinama beleži i porast novih zasada lešnika i trešnje, posebno na teritoriji Negotinske Krajine.
