„Slamarica“ popularnija od štednje u banci

Poslednji dani oktobra tradicionalno obeležavaju početak nedelje štednje, međutim prema podacima finansijskog portala Kamatica, banke za razliku od prethodnih godina više ne nude povoljne kamate na štednju, pa i interesovanje građana opada. Oni koji imaju šta da uštede, sada radije biraju takozvanu „slamaricu“ nego depozit na bankovnim računima.
SRBIJA – Tradicionalno poslednja nedelja oktobra obeležava početak nedelje štednje, međutim ponude u bankama znatno se razlikuju u odnosu na prethodne godine. Nedelja u kojoj su se davale ekskluzivne kamate na štednju, više gotovo da ne postoji, kamate su izuzetno niske, pa i građani sve manje biraju ovu vrstu štednje. Anketa „Gde ćete uložiti svoju štednju?“ na finansijskom portalu Kamatica pokazala je da od oko dve hiljade ispitanika, čak 36 odsto njih, usled minimalnih kamata na štednju, odlučuje da novac zadrži u „slamarici“. Nakon toga sledi štednja u banci koju i pored kamatne stope od jedva 0.6 odsto na devizne depozite neke štediše smatraju najsigurnijim vidom štednje. Na trećem mestu je ulaganje u nekretnine koje bi odabralo 17 odsto ispitanika. Ovaj vid ulaganja može da se posmatra i kao svojevrsni mini biznis, a ukoliko on na godišnjem nivou ostvari dobit od 5 odsto, to se smatra dobro uloženim sredstvima. Tek nekolicina ispitanika izabrala bi alternativne vrste štednje – osiguranje, investicione fondove ili berzu. Iako jesu isplativi vidovi štednje, zbog visokog rizika koji nose nisu popularni.
Najmanje rizična ulaganja su kratkoročni plasmani, do godinu dana, koji se odnose na državne dužničke hartije. One se mogu kupiti preko brokerskih kuća, nose solidan prinos, a i prilično su siguran vid ulaganja. Štednja u banci do iznosa od 50 hiljada evra takođe nosi garanciju države. Sa niskim stepenom rizika ide i nizak prinos, pa oni koji žele samo da očuvaju vrednost svog novca biraju sigurna ulaganja, dok oni koji su skloni riziku biraju alternative koje shodno visini rizika nose i visok prinos.