Šta donosi Plan posebne namene za rudnike „Čukaru Peki“ i „Malka Golaja“?
Nova topionica, novi rudnik, izmeštanje puteva i promene na prostoru između Bora i Zaječara predviđene su Prostornim planom za rudarsko-metalurški kompleks „Čukaru Peki“ i „Malka Golaja“, koji je od 20. jula na ranom javnom uvidu. Građani će do 3. avgusta moći da pogledaju plan i dostave svoje primedbe i sugestije.
BOR – Agencija za prostorno planiranje Republike Srbije pokrenula je rani javni uvid u Prostorni plan područja posebne namene Rudarsko metalurškog kompleksa „Čukaru Peki“ i „Malka Golaja“. koji će trajati do 3. avgusta.
Plan obuhvata ukupno 126 kvadratnih kilometara, odnosno cele katastarske opštine Slatina, Metovnica, Donja Bela Reka i Oštrelj, delove Brestovca i Šarbanovca na teritoriji Bora, kao i Nikolčevo i deo Zvezdana na teritoriji Zaječara.
Njime se između ostalog predviđa izgradnja nove topionice i fabrike sumporne kiseline u graničnom području između Metovnice i Nikoličeva kapaciteta 400.000 tona godišnje, sa mogućnošću proširenja za dodatnih 450 hiljada tona ukoliko za to bude potrebe. Koristila bi se fleš smelting tehnologija, slična topionici u Boru i sistemi brzog prečišćavanja gasova, uz dodatnu mogućnost izdvajanja arsena metodom sulfidizacije i neutralizacije. To bi u narednom periodu moglo da znači da bi se metalurški kompleksi izmestili iz centra Bora, čime bi se eliminisao njihov uticaj na zagađenje vazduha u gradu.
Takođe predviđaju se zone uticaja eksploatacije donje zone rudnika Čukaru Peki na teritoriji Bora i novog rudnika Malka Golaja, na teritoriji Zaječara. Za eksploataciju donje zone rudnika Čukaru Peki predviđena je metoda otkopavanja sa zarušavanjem, odnosno blok kejving metoda. Zbog mogućnosti sleganja terena, planirano je izmeštanje tri kilometra puta Bor – Selište – Zaječar, pojedinih gradskih puteva i većeg broja nekategorisanih i atarskih puteva, aerodroma, kao i izmeštanje, rekonstrukcija i izgradnja novih dalekovoda.
Voda za potrebe rada rudnika planirana je iz Borske i Brestovačke reke, a po potrebi iz Timoka i Dunava, dok se jalovište planira na 1.900 hektara u dolini Kriveljske reke.
Način eksploatacije rudnika Malka Golaja na teritoriji Zvezdana nije jasno definisan. U planu je naznačeno da postoji donje i gornje ležište sa relativno bogatom rudom bakra i zlata, a da bi se tokom njegove eksploatacije verovatno koristila voda iz Velikog i Crnog Timoka.
Građani tokom trajanja javnog uvida mogu da ukažu na pitanja koja smatraju važnim, od zaštite životne sredine, voda i poljoprivrednog zemljišta, preko saobraćajne infrastrukture, do zaštite naselja, kulturnih dobara ili eventualnog uticaja rudarskih aktivnosti na kvalitet života. Sve pristigle primedbe biće razmotrene tokom izrade nacrta Prostornog plana.
U dokumentu se ističe da će konačna planska rešenja biti usklađena sa Strateškom procenom uticaja na životnu sredinu, koja će biti izrađena u narednoj fazi postupka. Nakon završetka ranog javnog uvida uslediće izrada nacrta Prostornog plana, nova javna rasprava i javni uvid, nakon čega će dokument biti upućen u proceduru usvajanja.
Naručilac projekta je kompanija Srbija Ziđin Majning Bor, a građani, udruženja i grupe građana primedbe i sugestije mogu da podnesu u pisanoj formi do 3. avgusta na pisarnici Agencije u Beogradu ili poštom.
Javni uvid moguć je na zvaničnoj internet stranici Grad Bora, a primedbe se dostavljaju Agenciji za prostorno planiranje Republike Srbije na adresu „Kralja Milutina“ 10a , 11000 Beograd.
