SRBIJA – Pravoslavni vernici obeležavaju Strasnu ili Veliku nedelju, poslednju sedmicu časnog posta, koja prethodi Vaskrsu. Shodno njenom značenju u crkvama se na bogosluženjima podseća na poslednje zemaljske dane Gospoda Isusa Hrista – njegovu izdaju, hapšenje i stradanje na krstu. Nazvana je strasna, po staroslovenskoj reči strast koja znači stradanje, trpljenje i bol, dok je naziv velika, dobila zbog velikih dela koje je Isus učinio. Svaki dan ove sedmice ima određenu simboliku: Veliki ponedeljak podseća na starozavetnog Josifa, Veliki utorak ukazuje na saznanje Isusovo da su ga jevrejske starešine osudile na smrt. Na Veliku sredu bogosluženja podsećaju na izdajstvo Jude Iskariotskog, a u crkvama se vrši jedna od sedam svetih tajni, osvećenje jeleja. Na Veliki četvrtak služi se liturgija svetog Vasilija Velikog. S obzirom na to da je na ovaj dan Isus Hrist ustanovio svetu tajnu pričešća u obliku hleba i vina koje simbolizuju krv i telo Gospodnje, jedino ovog dana u godini na svetoj liturgiji se pripremaju čestice za pričešćivanje bolesnika i onih koji su iz nekog razloga sprečeni da dođu u hram. Uveče se služi bdenije sa čitanjem dvanaest  jevanđelja Hristovog stradanja. Najznačajniji dan u Strasnoj nedelji je Veliki petak, jedini dan u godini kad u Pravoslavnim hramovima nema jutrenja niti bogosluženja, već se samo popodne drži opelo razapetom Isusu Hristu. Tom prilikom, jedini put u godini, iznosi se plaštanica u koju je starac Josif iz Arimateje umotao Hristovo telo posle skidanja sa krsta. Običaj je da toga dana domaćice farbaju uskršnja jaja, a prvo jaje crvene boje „čuvarkuću“ ostavljaju da čuva porodicu do narednog Uskrsa. Na Veliku subotu, poslednjeg dana Velikog posta, jutrenje je zapravo opelo Hristovo koje se negde služi i prethodne noći. U popodnevnim satima, u okviru večernje, služi se sveta liturgija svetog Vasilija Velikog. Vaskrs se smatra najvećim od svih praznika, na kojem počiva i sva osnova hrišćanske vere. Uskrs je trodnevna svetkovina, koja pored nedelje obuhvata ponedeljak i utorak. Na sam dan ovog „praznika nad praznicima“, običaj je da se vernici pozdravljaju sa „Hristos vaskrse“, i otpozdravljaju sa „Vaistinu vaskrse“.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *