U toku uobličavanje predloga ugovora za izgradnju nove Toplane u Boru

0

Najveći komunalni i infrastrukturni problem grada Bora, posebno izražen ove zime je neadekvatno grejanje. Celokupan sistem transporta toplote je dotrajao, veći deo grada je priključen na daljinski sistem grejanja, a izgradnja nove Toplane, kao jedino trajno rešenje, je u fazi pripreme dokumentacije. Naime, na nacrt ugovora o javno-privatnom partnerstvu za izgradnju nove Toplane u Boru saglasili su se članovi posebnog radnog tela pri Skupštini Grada Bora. Naredni korak je raspisivanje javnog poziva za zainteresovane firme.

BOR – Na sednici radnog tela Skupštine Grada Bora za pripremu odluke o raspisivanju javnog poziva za izgradnju nove Toplane u Boru prihvaćen je nacrt ovog ugovora. Ugovor po modelu javno-privatnog partnerstva, prema rečima gradonačelnik Bora Aleksandra Milikića mora biti koncipiran u interesu građana u skladu sa njihovom potrebom da imaju kvalitetno i stabilno grejanje.

Nova Toplana u Boru će grejati ceo grad po modelu javno-privatnog partnerstva. Distribucija toplote će biti zagarntovana, grejaće se na osnovu dijagrama spoljne temperature, praktično na – 15 stepeni na otvorenom, temperatura u radijatorima mora biti 70 stepeni. Grejanje će biti i jeftinije jer će se koristiti drugi energent, a ne ugalj. Instaliraće se i nova oprema za proizvodnju toplotne energije. Već krajem ove, a najkasnije polovinom naredne godine počeće postavljanje kalorimetara na grejnim telima u svakoj kući i stanu. Tako će Borani na osnovu potrošene količine energije plaćati račune za grejanje. Leti će plaćati fiksni deo iznosa za grejanje u skladu sa cenom koje je standardizovalo Ministarstvo energetike, a zimi uz fiksni deo i nadoknadu za realno utrošenu toplotnu energiju„, naglasio je gradonačelnik Milikić i napomenuo da je sada najveći gradski problem grejanje jer se njime, kako je rekao niko nije ozbiljno bavio decenijama.

Plan je da uz izgradnju nove Toplane i postavljanje merača toplote počne i obnova dotrajalih delova vrelovoda gde je tokom prethodnih grejnih sezona bilo i najviše proboja, pre svega magistrale C,H i A. Dugoročni plan je da se zameni najveći deo toplifikacione mreže ukupne dužine oko 270 km, rečeno je na ovoj sednici.

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *