Usekovanje glave Jovana krstitelja
Pravoslavni hrišćani i Srpska pravoslavna crkva danas obeležavaju uspomenu na smrt proroka, preteče i krstitelja Svetog Jovana.
Usekovanje glave uvek se obeležava na dan kada je osvećena crkva koju su na njegovom grobu u Sevastiji podigli car Konstantin i carica Jelena.
Verovanje kaže da se na ovaj dan ne jede i ne pije ništa što je crveno jer ova boja simbolizuje prolivenu krv Jovanovu. Ovaj običaj se u pojedinim delovima zemlje naročito praktikuje zbog zdravlja dece koja takođe ne jedu namirnice crvene boje. U narodu se kaže i da je danas dobar dan za branje lekovitog bilja, a u mnogim mestima održavaju se vašari.
Sveti Jovan se slavi i 20. januara, u znak poštovanja prema svecu koji je, po predanju, krstio Isusa Hrista.
