Zdravi stilovi života za zdrave bubrege

0

Širom sveta, drugog četvrtka u martu obeležava se Međunarodni dan bubrega radi podizanja svesti o važnosti ovog organa koji ima ključnu ulogu u održavanju života. Lekari ističu da su bolesti bubrega česte, opasne, ali i izlečive ukoliko se na vreme ustanove. Ove godine, Svetski dan bubrega obeležava se pod sloganom „Bubrezi i gojaznost – zdravi stilovi života za zdrave bubrege”. Povodom ovog dana Odeljenje hemodijalize Opšte bolnice u Boru i Polivalentna patronažna služba borskog Doma zdravlja građanima su u organizovanoj akciji merili krvni pritisak i delili brošure o faktorima rizika za nastanak bolesti bubrega. Prema rečima načelnika Odeljenja hemodijalize borske bolnice, doktora Predraga Golubovića, gojaznost predstavlja potencijalni faktor rizika za bubrege, pa je promocija zdravih stilova života, prvenstveno pravilne ishrane i fizičke aktivnosti, veoma značajna jer upravo to može da doprinese sprečavanju nastanka ovih bolesti. 

„Gojaznost je pandemijski problem jer podaci pokazuju da je u zapadnom svetu, u razvijenim zemljama, čak 40 odsto populacije gojazno, a broj gojaznih postepeno se povećava i u zemljama u razvoju. Sve se to dešava zbog neadekvatnog unosa kalorija i nezdrave ishrane, odnosno nezdravog stila života. Ističem da gojaznost nema veze samo sa srcem i krvnim sudovima, već i sa bubrezima. Nisu isto ona podkožna mast i unutrašnja mast u organizmu. Postoji podkožna mast, naročito kod žena, koja predstavlja rezervu i nije metabolički mnogo aktivna i nije toliko štetna, što ne znači da nema uticaj. Ipak veoma je opasna ona mast koja se nalazi na unutrašnjoj strani trbuha , koja se taloži između creva i jetre i koja pravi problem, odnosno metaboličku aktivnost. Bubreg da bi sve to mogao da izbaci iz organizma menja svoj ph, zbog čega se materije, najviše so, talože i formiraju kamen kod gojaznih ljudi. Osim dijabeta i hipertenzije, što je opšte poznato, čak je i karcinom bubrega znatno češći kod gojaznih ljudi zbog insulinske rezistencije, odnosno zbog metaboličkih poremećaja koji uzburkaju čitav ćelijski mehanizam“ – rekao je za Televiziju Bor dr Predrag Golubović, načelnik Odeljenja hemodijalize Opšte bolnice u Boru.

Lekari poručuju da je bolesti bubrega moguće na vreme dijagnostikovati, pa su neophodne redovne zdravstvene kontrole. Pregledom uzorka mokraće, krvi i krvnog pritiska mogu se otkriti rani znaci bubrežne bolesti.

Zdravi stilovi života za zdrave bubrege, 9. mart 2017. (RTV Bor)
Kako bi podigli svest javnosti o značaju bubrega za nesmetano funkcionisanje organizma, ali i o faktorima rizika za nastanak bolesti ovog organa, Međunarodno društvo za nefrologiju i internacionalno Udruženje „Fondacija za bubreg“ pokrenuli su inicijativu

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *