Dan državnosti Srbije – 15. februar
SRBIJA – U Srbiji se obeležava – Dan državnosti u znak sećanja na početak Prvog srpskog ustanka 1804. godine u Orašcu, ali i na dan kada je 1835. u Kragujevcu donet takozvani Sretenjski ustav. Prvim srpskim ustankom, u Orašcu je počela borba za konačno oslobođenje od petovekovnog ropstva pod Turcima, koja je nastavljena i dve godine kasnije podizanjem Drugog srpskog ustanka u Takovu. Na Sretenje, 1835. godine, knez Miloš Obrenović proglasio je prvi srpski ustav i jedan od prvih demokratskih ustava u Evropi. Tvorac jednog od najliberalnijih evropskih ustava tog vremena je Dimitrije Davidović, učeni Srbin iz Austrije i knežev sekretar, koga istorija pamti i kao prvog srpskog novinara. U njemu su bile izražene potrebe srpskog društva za emancipacijom, razbijanjem feudalnih ustanova i autokratske vladavine. Sretenjskim ustavom Srbija je iz uređenja apsolutističke monarhije zakoračila napred, u sistem vladavine oligarhije. S druge strane, Ustav je odražavao širok spektar za to vreme veoma slobodomnih ideja: nezavisnost sudstva, građanske slobode i prava, neprikosnovenost ličnosti, slobodu kretanja i nastanjivanja, pravo na slobodan izbor zanimanja, pravo na zakonito suđenje, nepovredivost stana, ravnopravnost građana vez obzira na veru i nacionalnost, ukidanje ropstva i feudalnih odnosa. Ovaj datum je uzet kao početak stvaranja moderne srpske države i kao nacionalni praznik se slavi od 2001. godine, a 15. i 16. februar su neradni dani.
