Pet miliona tona katodnog bakra
BOR – Kada je počeo da radi, 1938. godine u periodu između dva svetska rata, pogon Elektrolize Rudarsko topioničarskog basena Bor bio je najsavremeniji na svetu, sa Simensovom opremom, a tadašnje osoblje sticalo je prva znanja u Simensovim pogonima u Nemačkoj.
Prve godine u periodu uhodavanja proizveno je oko 3.000 tona katodnog bakra, da bi već 1939. i 1940. dostigla i malo prebacila projektovani kapacitet koji je iznosio 12.000 tona. Početkom 50-ih godina prošlog veka dograđeni su metalurški kapaciteti i tada je nastala današnja stara elektroliza, a 1969. izgrađena je tzv. nova elektroliza i u isto vreme pušten u rad pogon zlatare 1970. godine.
Ove godine, krajem maja, radnici elektrolize proizveli su peto milionitu tonu katodnog bakra. S obzirom na to da je jedna katoda prosečno je teška oko 100 kilograma, da je njena dužina nepun metar, a širina 815 cm, kada bi se 50 miliona katoda koje su proizvedene poređale jedna do druge dobio bi se bakarni pojas dužine oko 48.000 kilometara, dovoljan da opaše zemljinu kuglu po ekvatoru.
Za 78 godina rada, proizvedeno je i 160 tona zlata, oko hiljadu tona srebra, 1.600 tona selena i 32.200 tona plavog kamena.
Rekordna proizvodnja katodnog bakra ostvarena je 1990. godine kada je proizvedena 151 hiljada tona) dok je najviše zlata dato 1975. godine – 5.251 kilogram, a srebra tri godine kasnije kada je dobijeno 48 tona.
U borskoj Elektrolizi kažu da su danas sve elektrolize u svetu osavremenjene, prešlo se na nove sisteme rada –energetski visokoefikasne procese, a kod nas nije bilo nikakve automatizacije procesa ili olakšanja i eliminisanja fizičkog rada.
Iako ovaj pogon za sada nije značajnije rekonstruisan i radi se na sličan način kao sredinom prošlog veka, on i dalje uspeva da prati povećanje proizvodnje bakra, kažu u RTB-u Bor.
