Šta to beše štednja?!
BOR – Na Svetski dan štednje i tokom Nedelje štednje, prve sedmice novembra, banke u Srbiji pokazuju svoj „talenat u borbi“ da ponude građanima što veće povlastice i usluge. Koliko god odolevali atraktivnim ponudama banaka, svesni svih zamki koje se kriju iza privlačnih slogana, građani sve teže uspevaju da „spoje kraj s krajem“, pa je kredit obično jedini način da se izađe iz finansijskih problema. U doba globalne ekonomske krize, nađe se još po neko ko se može pohvaliti ušteđevinom, što potvrđuju podaci NBS, prema kojima prosečni građanin Srbije uštedi 37 evra mesečno. Veći deo njih reći će da je i to nemoguća misija, a naredni podatak objašnjava „Gde je Evropa, a gde smo mi“: tih 37 evra prosečne srpske ušteđevine je skoro sedam puta manje od štednje Austrijanca koji svakog meseca izdvoji 239 evra.
Istraživanja pokazuju da na nivou regiona Centralne i Istočne Evrope, prosečan mesečni iznos koji su građani uštedeli od početka godine iznosi 91 evro. Osim Austrijanaca, koji su ubedljivo prvi na listi štediša, Slovaci su takođe u vrhu liste, sa 106 evra mesečno, a slede ih Česi, čija je kasica svakog meseca teža za 88 evra. Hrvati se mogu pohvaliti iznosom od 63 evra mesečno, a Mađari sa 53. Novac koji su Srbi uspeli da ostave na stranu u 2017. porastao je za 8,8 odsto u odnosu na 2016. godinu dostigavši 37 evra mesečno, ali je on i dalje najniži u regionu. Ako sa statistike pređemo na realnu sliku, onda na pitanje „Da li i na koji način štedite novac, dobijemo ovakve odgovore:
Ne štedim, – Slabo štedim, – Odakle da uštedim kad nemam ni da preživim, – Ja ne uspevam, sa 22 hiljade dinara penzije, – Kakvo je vreme, teško je uštedeti, sa ovakvim cenama i ovakvim primanjima…“
Dakle, na osnovu ankete, a imajući u vidu i statističke podatke relevantnih finansijskih institucija, u Srbiji i dalje važi izreka da jedni jedu kupus, drugi meso, pa u proseku jedemo sarmu.
