Strategija razvoja RTB-a Bor do 2021. godine
BOR – Profesori i doktori nauka beogradskog Rudarsko-geološkog i borskog Tehničkog fakulteta, stručnjaci Instituta za nuklearne i druge mineralne sirovine i Instituta za rudarstvo i metalurgiju, kao i sa predstavnici pojedinih rudarskih firmi, na okruglom stolu čija je tema bila razvoj kombinata bakra u narednih pet godina, razgovarali su i razmenili ideje i mišljenja sa rukovodstvom RTB-a Bor. Cena bakra na svetskom tržištu pada i u svim delovima kombinata bakra na snazi su maksimalne mere štednje, kako bi se troškovi proizvodnje sveli na minimum. Ovakvi uslovi na svetskoj berzi diktiraju i nešto drugačije planiranje rada.
„Rude imamo i u Boru i u Majdanpeku, kadrova takođe, samo treba poraditi na razvoju da se to što imamo i materijalizuje. Upravo zbog toga smo danas bili ovde i imamo ta prva polazišta koja u stvari razvijamo već nekoliko godina. Kako će se i u kom pravcu okončati proces razvoja RTB-a Bor zavisi, pre svega, od cene bakra, a cena od potražnje, odnosno od tržišta. To je posao u kome se mora biti stalno, pratiti, doterivati i računati. Nema više pravljenja perspektivnih planova za deset godina i rada po njima jer cene „šetaju“ iz dana u dan. Čas su gore, čas dole i u ovih sedam-osam godina koliko sam na čelu RTB-a imali smo dva velika pada, a samo jedan pik sa najvećom cenom. Znači, um mora da dođe do izražaja.“ – rekao je generalni direktor RTB-a Bor Blagoje Spaskovski.
Menadžment kombinata bakra i stručnjaci iz oblasti rudarstva razgovarali su o basenskim rudnim rezervama, stanju rudarskih radova, primenjenoj tehnologiji otkopavanja rude i dobijanja koncentrata bakra, kao i o eventualnoj izgradnji novih infrastrukturnih objekata i vrednosti potencijalnih investicija.
„Ono što je vrlo važno, a što se može zaključiti sa ovog skupa, jeste da svi činimo velike napore, na čelu sa direktorom RTB-a, da na ovim terenima zadržimo rudarstvo. Ali, na skupu je provejavao i drugi deo priče – ekologija i ekonomija. Nešto što je, a to je i generalni direktor više puta ponovio, u istoj ravni i čemu ćemo sve više posvećivati pažnju u budućnosti. Ovde smo, pre svega, zbog budućnosti naše dece i očekujem da se sve institucije koje su prisustvovale okruglom stolu maksimalno založe i podrže napore direktora Spaskovskog da se sve ovo sačuva.“ – naglasila je prof. dr Grozdanka Bogdanović sa Tehničkog fakulteta u Boru.
„Izgradnjom nove topionice više „ne bacamo akcenat“ samo na rudarstvo. Jer, ona nam je dala snagu, alat, da upravljamo i nudimo razvojne strategije ne samo Boru i Srbiji, nego i regionu. Kada imate ovako modernu topionicu onda, praktično, vi definišete uslove pod kojima ćete da radite, a tu je i profit. Profit ne smemo da zaboravimo jer ga sa starom topionicom nismo imali. Sa novom ga imamo, a strategija daljeg razvoja je u našim rukama. Pre ovog skupa sam i ja bio mišljenja da je neophodno maksimalno razvijati rudarstvo na bazi naših sirovina. Sada sam shvatio da je nova topionica „zlato“, a razvoj rudarstva treba da je prati, naravno, ne po svaku cenu, već prateći rast profita RTB-a Bor. Sa novom topionicom mnogo smo nezavisniji, a da ne govorimo o njenim ekološkim prednostima koje građani Bora već vide.“ – rekao je prof. dr Milan Trumić.
Za značajno povećanje obima proizvodnje postoje uslovi, ali su neophodna velika ulaganja. RTB Bor trenutno nema takve mogućnosti i zbog toga je neophodan strateški partner, ali samo uz uslov da kombinat bakra ostane u većinskom vlasništvu države, rečeno je na stručnom skupu.
