Kako obezbediti informisanje na jezicima nacionalnih manjina posle privatizacije medija?

0
SRBIJA – Proces privatizacije medija u Srbiji došao je do samog kraja. Iako se o setu medijskih zakona vodila višegodišnja javna rasprava, a Nacionalni saveti nacionalnih manjina upozoravali na problem koji ti zakoni mogu da donesu po pitanju informisanja manjina na njihovom maternjem jeziku, Ministarstvo kulture i informisanja je zauzelo stav da ne postoji osnova za odlaganje primene zakona, odnosno da se odustane od izlaska države iz vlasništva medija. Predstavnici nacionalnih manjina u Srbiji još jednom su izneli primedbe i sugestije na sednici Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova Narodne skupštine Srbije koja je održana u Dimitrovgradu. I predstavnici medija sa juga i istoka Srbije, koji emituju program na jezicima nacionalnih manjina, izrazili su zabrinutost za opstanak te vrste programa koji je neprofitabilan i nekomercijalan.
„Odbor za ljudska i manjinska prava  zakazaće hitan sastanak sa Ministarstvom kulture i informisanja da nam razjasne šta će Ministarstvo i Vlada preduzeti povodom ovog problema, jer ukoliko sve ovo ostane na snazi mi ćemo od 1. jula imati puno medija koji će biti ugašeni a među njima i one koji su emitovali program na jezicima nacionalnih manjina, što nije dobro ni za predstavnike nacionalnih manjina ni za državu Srbiju. Razumem želju Ministarstva kulture i informisanja da se izvrši privatizacija medija, ali verujem i da će se naći prava mera da ti mediji nastave da funkcionišu, da nastave da informišu nacionalne manjine na njihovom maternjem jeziku, a država preko zakona, izmena i dopuna koje se najavljuju, da iznađe i sredstva i mogućnosti da to funkcioniše u praksi i da budu zadovoljni i građani pripadnici nacionalnih manjina i država“, rekao je Meho Omerović, predsednik Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova Narodne skupštine Srbije.
Početkom maja predstavnici svih nacionalnih saveta nacionalnih manjina u Srbiji, na sastanku održanom u Kovačici, doneli su zaključke da se mediji na jezicima nacionalnih manjina izuzmu iz procesa privatizacije, da se da podrška nacionalnim savetima za osnivanje ustanova, na osnovu zakona o javnom informisanju i medijima, koje bi emitovale programa na jezicima nacionalnih manjina na RTS-u, da se manjinske redakcije izuzmu iz Uredbe o zabrani zapošljavanja, da nacionalne manjine dobiju predstavnike u Programskom savetu i Upravnom odboru RTS-a kao i svoje zastupnike u regulatornim telima za medije, da se uvedu sankcije za nepridržavanje ovih mera i da konkursi ministarstva kulture i informisanja budu selektivniji, odnosno da se obrati pažnja na kvalitet, a ne na kvantitet projekta. Ovi zaključci upućeni su resornom ministarstvu koje tvrdi da privatizacija medija ni na koji način ne ukida informisanje na jezicima nacionalnih manjina jer budući vlasnik po zakonu ima obavezu da u narednih pet godina ne sme niti može da menja programsku šemu kao i da zakonska rešenja nude adekvatan modalitet za razvoj programskih sadržaja i celokupno funkcionisanje medija.
„Ovde se desio problem koji je u Srbiji hroničan a to je da mi uređujemo jednu oblast, napravimo dobre zakone za koje i Evropa tvrdi da su dobri, ali se taj dobar zakon sudari sa nekim drugim zakonom, u ovom slučaju je to Zakon o nacionalnim savetima nacionalnih manjina i ta oblast je potpuno neuređena. Mi imamo jedan vrlo loš zakon koji se tiče nacionalnih saveta nacionalnih manjina a nemamo zakon koji bi po mom mišljenju trebalo da bude stariji, a to je Zakon o nacionalnim manjinama“, izjavila je Aida Ćorović, narodni poslanik i član Odbora.
Odbor za ljudska i manjinska prava, zbog osetljivosti problema nacionalnih manjina i informisanja na njihovom maternjem jeziku, zakazaće još jednu sednicu na kojoj će razmotriti izmene i dopune zakona koji se donose po hitnom postupku i na osnovu onoga što su čuli u Dimitrovgradu, kroz amandmane pokušati da promene trenutno stanje i da  podrže predstavnike saveta nacionalnih manjina u stavovima koji su u okviru nadležnosti Odbora i koji su usklađeni sa zakonima.
Iako su na sastanak bili pozvani predstavnici Ministarstva kulture i lokalne samouprave, u čijoj nedaležnosti je i rešavanje ovih pitanja i problema, niko od nadležnih nije došao.
[iframe frameborder=“0″ width=“4600″ height=“450″ src=“//www.dailymotion.com/embed/video/x2uql41″ allowfullscreen ]

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *