Problemi u medijima
BOR – Rok za privatizaciju medija ističe 31. oktobra u ponoć, a do sada je kupce našlo 35 medija od 50 ponuđenih u javnim nadmetanjima, i potpisano je 19 ugovora o prodaji. Uoči isteka roka, neizvesno je kakav će biti dalji tok privatizacije za medije koji nisu prodati. Kako je najavljeno iz Ministarstva kulture i informisanja u preostalih 15 medija koja ni posle drugog javnog poziva nisu našla novog vlasnika, akcije će biti podeljene radnicima. Za pet medijskih kuća, među kojima je u Radio televizija Bor, Agencija za privatizaciju nije objavila javni poziv i u toku je proces privatizacije putem besplatne podele akcija zaposlenima. Na koji način i koji radnici će imati pravo da dobiju akcije, još uvek nije tačno definisano jer su različita tumačenja raspodela akcija u Ministarstvu kulture i Agenciji za privatizaciju.
Ovo nije jedina zakonska regulativa koja otežava položaj medija. Iako je izlazak države iz vlasništva medija i prelazak na finansiranje preko projekata najveća promena, u medijima ima još mnogo nerešenih problema. Zakonska regulativa ne prati u potpunosti tehnološki razvoj tržišta televizije u Srbiji, čija je dinamika pregazila propise u toj oblasti, pa su, potrebne njihove izmene.
„Dok mi rešimo bazična pitanja u medijskom sektoru – da li postoji cenzura, pitanje pretplate za javne servise, izlasku države iz vlasništva nad medijima. Pitanja koja diktira tehnološki napredak i razvoj ostaju nerešena, a zakoni nisu kadri da isprate tehnološke promene.“ – kaže Miloš Stojković, član pravnog tima ANEM-a.
Više od 60 odsto stanovnika Srbije televizijski program gleda preko kablovskih sistema, koji su u vlasništvu 80 operatera. Istovremeno i praćenje televizijskih programa preko interneta, na tablet računarima i mobilnim telefonima sve više uzima maha i očekuje se da će uskoro preuzeti vodeću ulogu. Zakoni u Srbiji ove oblasti nisu obuhvatili i tu je najveći nedostatak važećih propisa, ocenjuju stručnjaci.
